Sjetva mahunarki i mješavina na oraničnim površinama

U Zahjevu za potpore u 2023. godini, poljoprivredni proizvođači imali su mogućnost odlučiti se za sjetvu mahunarki na oraničnim površinama s minimalnim udjelom od 20 %. Ova intervencija jedna je od mogućih Eko shema, a potpora se dodjeljuje u obliku godišnjeg plaćanja po prihvatljivom hektaru korisnicima koji dobrovoljno preuzimaju obvezu provedbe poljoprivrednih praksi korisnih za klimu i okoliš.

Intervencija 31.05. Minimalni udio mahunarki od 20 % unutar poljoprivrednih površina spada među proizvodno nevezana izravna plaćanja. Isplaćuje se kao nadoknada za dodatne troškove i gubitak prihoda koji proizlaze iz preuzetih obveza. Ova intervencija se provodi na oraničnim površinama upisanim u ARKOD sustav. Proizvodna godina u biljnoj proizvodnji započinje 15. kolovoza prethodne godine i završava 1. listopada tekuće godine.

Intervencija obuhvaća uzgoj zrnatih i/ili krmnih mahunarki, kao i leguminoza za zelenu gnojidbu, kao glavnih ili sekundarnih usjeva na minimalno 20 % oraničnih površina poljoprivrednog gospodarstva. Poljoprivredni proizvođači preuzeli su sljedeće obveze podnošenjem zahtjeva za ovu Eko shemu:

• Obvezno je voditi evidenciju o predkulturi/kulturama i planiranoj kulturi/kulturama na oraničnim površinama uključenim u intervenciju, kao i o uzgoju kultura na preostalom dijelu oraničnih površina u godini preuzete obveze.
• Zabranjena je uporaba mineralnih gnojiva, ali je dopuštena uporaba organskih gnojiva i poboljšivača tla koja se koriste u ekološkoj proizvodnji.
• Obvezno je završiti izobrazbu ili koristiti individualno savjetovanje ili sudjelovati u demonstracijskoj aktivnosti u trajanju od najmanje 6 sati vezano uz Eko shemu.
• Obvezno je voditi evidenciju o provedbi svih obveza intervencije na propisanom obrascu. Obrasci su dostupni na mrežnim stranicama Agencije za plaćanja i Ministarstva poljoprivrede. Popunjen obrazac evidencije (Obrazac 3. Evidencija o provedbi Eko sheme Intervencije 31.05.) treba dostaviti Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju do 31. prosinca 2023. godine.

Ako je korisnik potpore uključen u ekološku proizvodnju i uzgaja mahunarke za pčelinju pašu, košnju istih ne smije provoditi prije 1. kolovoza.

Kombinacija potpora i sjetva mahunarki

Visina potpore za ovu eko shemu ovisi o broju prihvatljivih hektara, ali i o tome uzgaja li poljoprivredni proizvođač mahunarke u konvencionalnom uzgoju ili na ARKOD parceli kombinira uzgoj leguminoza s jednom od dopuštenih kombinacija:

• Kombinacija s eko shemom: Uporaba stajskog gnoja na oraničnim površinama
• Kombinacija s intervencijom: Ekološki uzgoj
• Odgoda košnje leguminoza za pčelinje paše u ekološkom uzgoju

Prihvatljive vrste mahunarki i smjese

Sjetva mahunarki- prihvatljive vrste: soja, soja za stočnu hranu, grahorica jara, grahorica ozima, lupine, grašak, djeteline, bob, esparzeta (grahorka), lucerna, grahor satrica, grah, slanutak, bob, leća, vigna grah, smiljkita te smjese leguminoza i žitarica ili smjese leguminoza s drugim biljnim vrstama.

Pri izboru vrste ili smjese mahunarki, važno je razmotriti uvjete tla (teško tlo lošijih vodo-zračnih odnosa ili lakše i propusno tlo), vremenske čimbenike, namjenu korištenja biljne mase (hrana za ljude ili domaće životinje, popravak tla) i planirani plodored na svakoj ARKOD parceli. Osim toga, izbor pogodne vrste ili smjese ovisi o načinu obrade tla i opremljenosti poljoprivrednog gospodarstva mehanizacijom.

Sjetvu mahunarki treba obaviti kad su uvjeti povoljni za ujednačeno i brzo nicanje te razvoj mladih biljaka. Uspješna proizvodnja zahtijeva poznavanje značajki tla na parcelama i zahtjeva poljoprivredne vrste prema vanjskim čimbenicima (temperatura, voda, svjetlost, zrak). Neke mahunarke imaju visoke zahtjeve prema okolišnim čimbenicima, dok su druge manje zahtjevne.

Kratkotrajne i dugotrajne mahunarke

Neke vrste mahunarki su kratkotrajne (vijek trajanja 1-2 godine), dok su druge dugotrajne (vijek trajanja 5 i više godina). Neke vrste uspješno prezimljavaju u našim uvjetima, dok se druge smrzavaju. Prije sjetve važno je poznavati “povijest parcele”, uključujući korištene herbicide i ograničenja u plodoredu.

Jednogodišnje mahunarke uključuju: soja, grahorice, lupine, grašak, bob, leća, vigna grah i grahor satrica. Višegodišnje vrste, poput bijele djeteline i smiljkite, mogu živjeti 8-10 godina. Odabir vrste ili smjese ovisi o uvjetima proizvodnje i cilju (proizvodnja za tržište, hranidbu domaćih životinja ili zelenu gnojidbu).

Pravilna sjetva

Većina mahunarki ima spor početni rast. U nekim smjesama nalaze se brže klijajuće biljne vrste, što može uzrokovati potiskivanje mahunarki. Također, treba uzeti u obzir hoće li zasijane vrste prezimiti ili ne. Ozima grahorica, ozimi bob i lucerna, na primjer, prezimljuju.

Prilikom sjetve, važno je voditi računa o normi i dubini sjetve. Optimalna dubina sjetve sitnozrnih mahunarki je 0,5 do 2,0 cm, dok za krupnozrne (soja, bob, lupina) ovisi o krupnoći sjemena, tipa tla i sadržaju vlage. Tako se preporučena norma sjetve različitih gotovih smjesa mahunarki može značajno varirati.

Tablica 1. Neka agronomska svojstva sitnozrnih mahunarki

Vrsta	Apsolutna masa (g)	Dubina sjetve (cm)	Norma sjetve (kg/ha)	Vijek trajanja (godina)
Lucerna (Medicago sativa L.)	2,00 – 2,25	1,5-2,0	15 – 20	4 – 5
Crvena djetelina (Trifolium pratense L.)	1,75 – 2,25	1-1,5	20 – 25	2 – 3
Bijela djetelina (Trifolium repens L.)	0,60	0,5-1,0	12 – 14	5
Perzijska djetelina (Trifolium resupinatum L.)	1,10	1-2	20	1
Švedska (križana) djetelina (Trifolium hybridum L.)	0,50 – 0,80	0,5-1,0	8 – 10	2 – 3
Aleksandrijska djetelina (Trifolium alexandrinum L.)	3,00	1-2	25 – 30	1
Inkarnatka (Trifolium incarnatum L.)	3,00 – 4,60	1-2	25 – 30	1
Smiljkita roškasta (Lotus corniculatus L.)	1,30	0,5-1,5	15 – 20	5 – 6
Esparzeta (Onobrychis sativa L.)	13,2 – 16,8	4 – 6	50 – 90	3 – 5 – 7

Povoljan utjecaj mahunarki na plodored i tlo

Mahunarke imaju značajan utjecaj na plodored i tlo, a njihova sposobnost fiksacije dušika čini ih ključnim komponentama održivog uzgoja. Ovisno o vrsti, mahunarke ostavljaju različitu količinu dušika u tlu, što doprinosi plodnosti.

Simbioza s kvržičnim bakterijama

Simbioza između mahunarki i kvržičnih bakterija iz rodova Rhizobium i Bradyrhizobium omogućuje biološku fiksaciju atmosferskog dušika. Ova interakcija omogućuje biljkama da koriste fiksirani dušik za sintezu bjelančevina, čime se smanjuje potreba za mineralnim dušičnim gnojivima i minimizira rizik od onečišćenja podzemnih voda nitratima.

Utjecaj tla na fiksaciju dušika

Fizikalno-kemijska svojstva tla, uključujući pH, vlažnost, salinitet i sadržaj dušika, imaju veliki utjecaj na formiranje kvržica i učinkovitost bakterizacije. Optimalni uvjeti za razvoj ovih simbiotskih odnosa omogućuju mahunarkama da maksimalno iskoriste fiksirani dušik.

Specifičnost simbioze

Simbioza između bakterija i mahunarki je specifična; određene vrste bakterija stvaraju simbiotske odnose samo s određenim vrstama leguminoza. Dušik koji se fiksira kroz korijenske nodule jeftiniji je i učinkovitiji za biljke domaćine u odnosu na dušik iz mineralnih gnojiva.

U fazi cvatnje mahunarki jasno se uočavaju formirane korijenske nodule, što ukazuje na uspješnu fiksaciju dušika i pozitivne učinke na plodnost tla.