Pokrenuto trajno praćenje poljoprivrednog tla u Hrvatskoj
Uspostavljena prva točka motrenja poljoprivrednog tla u Hrvatskoj
Sredinom srpnja postavljena je prva točka motrenja poljoprivrednog zemljišta (lokacija HR P2 9) u Lipiku, na poljoprivrednoj površini u državnom vlasništvu koju koristi POLJOPRIVREDA LIPIK d.d., gdje je upravo završena žetva ozimog ječma. Postavljanjem ove točke službeno je započela uspostava trajnog praćenja stanja poljoprivrednog tla u Republici Hrvatskoj.
Sustav trajnog motrenja tala preporučen je još 1993. godine u Programu zaštite tala Hrvatske. Kako bi se realizirali složeni poslovi zaštite poljoprivrednog zemljišta, Uredbom Vlade Republike Hrvatske 2001. godine osnovan je Zavod za tlo kao nacionalno ovlašteno tijelo za provođenje poslova zaštite i kontrole stanja poljoprivrednog zemljišta, u funkciji provedbe zemljišne politike Ministarstva poljoprivrede. Danas je Zavod za tlo dio Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) kao Centar za tlo.
Zaštita poljoprivrednog zemljišta kroz trajno praćenje postala je sastavni dio zakonske legislative. 2021. godine osigurana su financijska sredstva u iznosu od 1.725.396,509 EUR u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) 2021.-2025. za provedbu investicije C1.5.R2 I2. – Trajno praćenje stanja (monitoring) poljoprivrednog zemljišta. Nositelj ove investicije je Ministarstvo poljoprivrede, a provedbu nadgleda HAPIH-ov Centar za tlo.
Što je monitoring tla?
Monitoring tla je sustavno praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta s ciljem ocjene njegovog kvaliteta i zdravlja. To je ključno za održivo gospodarenje prirodnim resursima. Stručnjaci Centra za tlo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) naglašavaju da je prije samog izlaska na teren provedena opsežna priprema i edukacija nove generacije pedologa koji će provoditi klasifikaciju tla prema nacionalnoj klasifikaciji i prema međunarodnom standardu WRB korelaciji (IUSS Working Group WRB, 2006).
U provedbi nacionalnog programa monitoringa tla sudjeluju i priznati stručnjaci u pedologiji, poput prof. dr. sc. Stjepana Husnjaka i dr. sc. Vedrana Rubinića s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji svojim znanjem i iskustvom doprinose realizaciji ovog složenog programa.
Na monitoring postajama uzimaju se uzorci tla u poremećenom i neporemećenom stanju za kemijske, fizikalne i mikrobiološke analize. Osim Centra za tlo HAPIH-a, u analize su uključene i druge institucije poput Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijeka za mikrobiološke analize, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar iz Zagreba za analizu postojanih organskih onečišćivača (PAH, PCB, triazinski herbicidi, organoklorni pesticidi). Također Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije za analize procjedne vode iz pijezometara.
Razvoj poljoprivredne proizvodnje, s obzirom na bogatstvo prirodnih resursa, ključan je za gospodarstvo Hrvatske. Zbog toga se unutar poljoprivredne politike razvijaju mjere zaštite tla koje obuhvaćaju skup pojedinačnih akcija usmjerenih na racionalno upravljanje poljoprivrednim zemljištem. To je definirano važećim propisima.
– Program trajnog praćenja stanja (monitoring) poljoprivrednog zemljišta provodi se na precizno utvrđenim postajama, standardiziranim metodama za prikupljanje i analizu uzoraka tla, te u skladu sa svim identificiranim prijetnjama prema tlu, objašnjavaju stručnjaci HAPIH-a. Ovom aktivnošću osigurat će se kontinuirana dostupnost podataka neophodnih za ocjenu stanja tla i provođenje politike održivog gospodarenja i zaštite tla.
Tablica: Sustavi trajnog praćenja tala u EU
| Država | Broj postaja | Shema postaja | Učestalost mjerenja | Početna godina |
| Austrija | 383 | Raspršene/grid | 3/10 | 1987-1995 |
| Belgija | 939 | Raspršene | 40 | 1947 |
| Bugarska | 800 | 3/10 | 1986/1992 | |
| Češka | 708 | Raspršene | 3/6 | 1992 |
| Finska | 853 | Raspršene | 5/12 | 1974/1992 |
| Francuska | 2202 | Grid | 5/10 | 1993/2001 |
| Njemačka | 800/1800 | Raspršene/grid | 5/10 | 1980/1997 |
| Mađarska | 1236 | Raspršene | 1/3/6 | 1993 |
| Nizozemska | 233 | Raspršene | 6/10 | 1983/1993 |
| Norveška | 13 | Raspršene | 1 | 1992 |
| Slovačka | 429 | Raspršene/grid | 5 | 1992 |
| Španjolska | 41 | Raspršene | 1 | 1995 |
| Švedska | 23665 | Raspršene/grid | 0,3/10 | 1983/1993 |
| Švicarska | 102 | Raspršene | 5 | 1985 |
| U. Kraljevstvo | 1200 | Grid | 1/5/15 | 1969/1992 |
(Izvor: Reports of the technical working groups – Volume V – Monitoring, 2004.)
Monitoring poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj
Postaje trajnog praćenja poljoprivrednih tala definiraju se kao mjesta na kojima se kontinuirano prati stanje tla. Svaka postaja svojom lokacijom, pedološkom klasifikacijom i načinom korištenja reprezentira specifično agroekološko područje ili poljoprivrednu podregiju u kojoj se nalazi. Ove postaje raspoređene su diljem Hrvatske, a broj postaja unutar svake podregije ovisi o veličini njenih poljoprivrednih površina.
Struktura postaje trajnog motrenja tla
Postaja se sastoji od kvadratne plohe površine 750 m², na kojoj se uzorci tla uzimaju s točaka postavljenih na dijagonalama, i pedološkog profila, s kojeg se prikupljaju uzorci tla u porušenom i neporušenom stanju te podaci o morfološkim značajkama tla. Ovisno o tipu tla, na poljoprivrednim površinama postavljaju se i uređaji za prikupljanje podzemne vode.
Agroekološke regije Hrvatske
Zbog prirodne raznolikosti Hrvatske, agroekološka područja podijeljena su u tri glavne regije. Panonsku, Gorsku i Jadransku, svaka sa specifičnim klimatskim uvjetima i vrstama tala. Panonska regija obuhvaća Istočnu (P1), Središnju (P2), Zapadnu (P3) i Sjeverozapadnu (P4) podregiju. Gorska regija podijeljena je na Predplaninsku (G1) i Planinsku (G2). Dok Jadranska regija uključuje Sjevernu (J1), Središnju (J2) i Južnu (J3) podregiju.
Način uzorkovanja tla
Postaja za praćenje smještena je na reprezentativnom dijelu poljoprivredne parcele, obično ne manjem od 5.000 m². Uzorci tla uzimaju se iz 16 točaka raspoređenih na dijagonalama plohe. Svi pojedinačni uzorci spajaju se u četiri prosječna uzorka. Dodatno se priprema i jedan prosječan uzorak dobiven spajanjem dijelova svih pojedinačnih točaka radi osiguravanja kvalitete podataka.
Ciljevi monitoringa poljoprivrednog zemljišta
Stručnjaci Centra za tlo HAPIH-a ističu da će praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta omogućiti prikupljanje usporedivih podataka o stanju tla, neophodnih za izvješćivanje Hrvatske prema međunarodnim obvezama. Rezultati ovog Programa pomoći će u identificiranju kriznih područja, predviđanju negativnih procesa u tlu te utvrđivanju oštećenja i onečišćenja, omogućujući tako njihovo sprečavanje ili ublažavanje.
Realizacijom prvog cilja – uspostave postaja za monitoring u devet regija Hrvatske – omogućuje se postizanje preostalih ciljeva: kontinuirano provođenje monitoringa, identifikacija kriznih područja te predviđanje i sprječavanje negativnih procesa u tlu.